-Često čujemo da se „povjerenje teško stiče, a lako gubi“. Vjerovatno ne postoji osoba na svijetu koja se makar jednom u životu nije uvjerila u bolnu istinitost ove izreke. Razočaranje koje nastupi kada nas neko iznevjeri ostavlja gorak ukus u ustima i nosi sa sobom lavinu pitanja na koja pokušavamo da pronađemo odgovore.
Na osnovu čega gradimo odnos povjerenja sa drugim ljudima? Da li je to dijeljenje istih životnih vrijednosti, dobijanje oslonca u teškim trenucima, procjena da će neko biti iskren prema nama i onda kada mi nijesmo iskreni prema sebi...? Zašto je u današnje vrijeme iskrenost postala najskuplja riječ?
O krizi povjerenja i kako je prevazići za „Dan“ govori Aleksandra Anđelić, NLP trener, master kouč i osnivač NLP networka u Crnoj Gori.
-Povjerenje je odnos koji se ne gradi na autoritetu ili strahu – kaže Aleksandra Anđelić za „Dan“. - Svi znamo neke ljude koji se predstavljaju kao autoriteti, ali nam nužno ne ulivaju povjerenje. Uzmimo primjer prodaje; često ne kupimo proizvod ili uslugu ma koliko nam se dopao, jer nam prodavac ne uliva povjerenje. Istraživanja kažu da se čak 80 odsto prodaje obavi ne zbog neophodnosti za proizvodom ili uslugom, već zbog odnosa povjerenja koji izgrađujemo sa prodavcem. Ovo ne važi samo za prodaju, već i za sve ostale segmente života. Mnoge životne odluke temeljimo na povjerenju sa drugim ljudima, a ono se stiče prije svega iskrenošću i podržavajućim stavom prema osobi čije povjerenje želimo da zadobijemo. Samo onda kada smo dobronamjerni, bez „zadnjih namjera“, ljudi nam mogu vjerovati. Pođimo samo od sebe - vjerujemo onim ljudima koje prepoznamo kao dobronamjerne, otvorene, iskrene i podržavajuće.
●Kako razviti zdravo povjerenje u interpersonalnim odnosima i „ne praviti dramu tamo gdje je nema“?
-Povjerenje ne znači manipulacija, povjerenje ne znači očekivanje. Nemojte samo ispitivati i kritikovati za „najveće dobro“ osobe čije povjerenje želite. Pokažite ljudima da mogu da vam vjeruju, budite tu za njih, pokažite da ste i vi samo čovjek koji pravi greške, baš kao i ostali. Budite podrška, budite puni razumijevanja, obratite pažnju na to što vam osoba govori, naučite da slušate druge ljude, ispunite svoja obećanja i bićete na pravom putu da zadobijete istinsko povjerenje djece, kolega, klijenata, šefa, zaposlenih...
●Svako od nas u okruženju ima osobu koja nije u stanju da razvije odnos povjerenja sa drugima. Zbog čega se javlja manjak kapaciteta da vjerujemo drugima i kako se on može prevazići?
-Svi znamo ljude koji ne vjeruju nikome. Često kažu „vjerujem samo sebi“, ili „vjerujem samo porodici“, „vjerujem samo prijateljima“. Nažalost, većina ljudi koji ovako misle su ili bili povrijeđeni ili nemaju baš blistavu sliku o sebi. Na našim prostorima događale su se tranzicije i promjene sistema, i mnogim ljudima nijesu ispunjena očekivanja, što je jedan od razloga zašto neki ljudi misle da ne bi trebalo da imaju povjerenja u druge. Međutim, ako „grade zidove“ oko sebe neće se zaštititi od novog bola ili izdaje dokle god imaju uvjerenje da su drugi ljudi loši i da će izigrati njihovo povjerenje. Vjerujem da će im i praksa potvrditi isto. Ovdje je riječ o promjeni uvjerenja koja se formiraju na osnovu iskustva koje osoba ima. Ono što možete da uradite za početak je da razmislite da li vam je to uvjerenje korisno i da li su baš uvijek ljudi prokockali povjerenje koje ste im dali. Ako je baš uvijek bilo tako, onda imate razlog da i dalje mislite kako nikome ne možete vjerovati. Ali, ako ste bar jednom iskusili situaciju u kojoj je vaše povjerenje bilo sačuvano, onda je to razlog da preispitate u šta vjerujete.
●Jednom narušeno povjerenje za nekoga predstavlja kraj odnosa sa osobom koja ju je iznevjerila, dok s druge strane postoje osobe koje s lakoćom prelaze preko toga i nastavljaju komunikaciju „kao da se ništa nije dogodilo“. Kome je lakše – prvoj ili drugoj grupi, i ko je iskreniji?
-Svi imamo svoj „prag tolerancije“ i svako ima svoju predstavu povjerenja. Za nekoga je to čuvanje tajni, za nekog drugog sigurnost da će posao biti obavljen kako treba, za nekoga je povjerenje „rame za plakanje“... Sve su ovo razlozi zbog kojih ne možemo s lakoćom da tvrdimo kome je teže ili lakše, jer svako ima svoj okidač.
●Kako vratiti izgubljeno povjerenje?
-Istinskim trudom i jedne i druge osobe. Nije lako, ali je pitanje da li je vrijedno. Ako ste izgubili povjerenje osobe koja vam je važna, razmislite koja je tu vaša odgovornost, šta ste tačno uradili pa vam druga osoba više ne vjeruje, a onda imajte hrabrosti i sa puno uvažavanja i poštovanja recite sve što osjećate osobi čije ste poštovanje izgubili. Možda vas brine kako će reagovati, da li će vas prihvatiti, možda vas je strah da li će htjeti da vas sasluša... Ali pokažite da ste dostojni povjerenja, jer sve je ovo malo u odnosu na vrijednost odnosa koji imate.
●Koje NLP tehnike mogu da pomognu kada nastupi kriza povjerenja u životu pojedinca?
-Kriza povjerenja nastaje uslijed različitih životnih okolnosti; na neke ne možemo da utičemo, ali na mnoge ipak možemo. Pomislite na trenutak na osobu kojoj vjerujete, razmislite kakva je ta osoba i zapitajte se zašto baš njoj vjerujete? Zatim razmislite o tome kakvi ste vi prema toj osobi. Zapamtite da je jedini put povjerenja taj da se prema drugim ljudima ophodite kao prema sebi, jer ćete jedino tako zadobiti povjerenje drugih. Razgovarajte sa ljudima do čijeg povjerenja vam je stalo, i nikada ne prepuštajte ništa slučaju, očekivanjima i čitanju „između redova“. Povjerenje se lako gubi jer ne komuniciramo jedni s drugima. Imamo li taj luksuz da druga osoba sama zaključi kako se osjećamo i šta mislimo, jer nas ona poznaje? Ne. Jedna od ključnih „tehnika“ za povjerenje i očuvanje povjerenja jeste komunikacija o kojoj se mnogo priča, a čini mi se da ju je malo u svakodnevnom životu. Komunikacija ne znači samo puku razmjenu riječi; veliko je pitanje kako izgovaramo to što smo htjeli da iskomuniciramo i kakvu poruku šalje naš tjelesni stav. Od toga kako komuniciramo, zavisi da li će naš sagovornik shvatiti da smo podržavajući ili da mu prebacujemo, da kritikujemo ili da smo objektivni, pa i da li mu vjerujemo ili smo u raznim „teorijama zavjere“.
Snežana Moldovan
Ljubav se ne gradi „na hemiji”
Emotivne veze koje se zasnivaju na strasti i fizičkoj privlačnosti ne mogu da opstanu ukoliko izostane povjerenje kao „začin“ koji će održati ljubav. Znači li to da je povjerenje važnije od ljubavi?
-Vjerujem da se ljubav gradi na povjerenju, a ne obratno – ističe Anđelićeva. - Pod naletom hemije ljudi često vjeruju da će takvo stanje trajati vječno, da se ljubav gradi na hemiji. Ipak, zaboravljaju da je bit u onome što dolazi poslije, u istinskoj ljubavi i povjerenju. Mnogi odnosi se raskidaju zato što su strast i privlačnost prošli, a taj odnos nije uspio da preraste u ljubav i poštovanje između dvoje ljudi. Onda smo skloni da patimo za tim „blistavim“ trenucima, nesvjesni da odnos za kojim patimo nije bila ljubav. I nije najgore to što patimo, već što godinama ostanemo „zaglavljeni“, idealizujući odnos kakav je iz naše vizure trebalo da bude, a ne kakav je stvarno bio. Ako ne postoji povjerenje, vrlo brzo će nestati i ljubav. Takva veza ne donosi ništa razvojno, prosperitetno i lijepo; tada nas veže jedino interes, a sve drugo nas razdvaja. Ako pogledamo sve one parove kojima se divimo, ili poznajemo neke od njih, uvijek će reći da su ogromno poštovanje, podrška i ljubav ono što ih spaja i zbog čega opstaju.